AKADEMIK FILIPOVIĆ: JEZIK, KAO SRŽ BITKA ČOVJEKA, IMA SVOJA PRAVA

0
642

DSC00270Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti upriličila je danas u Sarajevu tribinu o temi “Bosanski jezik u dijaspori”, a na primjeru školskog sistema Švedske.

Predavači tribine, akademici Muhamed Filipović i Dževad Jahić, te nastavnica bosanskog jezika u Švedskoj Zlata Jesenković, govorili su o aktualnoj temi bosanskog jezika, odnosu izvornih govornika bosanskog jezika prema jezicima društveniih sredina, te načinu na koji pojedine zemlje u svom školskom sistemu rješavaju pitanja maternjeg jezika, prenosi Fena.

Akademik Muhamed Filipović smatra da je u BiH postignut napredak na putu razumnog tretmana i naučno utemeljenog rješavanja problema ‘bosanskog jezika’, te funkcije jezika kao temeljnog, primarnog i najvažnijeg univerzalnog sredstva komunikacije među ljudima, pogotovo u nekim zajednicama koje su jasno definirane.

– Jezik, kao srž bitka čovjeka, glavno skladište ukupne duhovnosti i izvorište kulturnog identiteta, ima svoja prava. Jezikom se ne može manipulirati, jer on ima apsolutno svoja prava, svoju logiku, način kako se razvija, i kao cjelina u svojoj historijskoj projekciji, ima pravo da se sam definira, a to može samo nauka, koja daje sukladna rješenja, nauka, a ne politika – naglasio je akademik Filipović.

Za akademika Jahića, jedno od važnih lingvističkih pitanja uopće jeste pitanje upotrebe i očuvanja maternjeg jezika u uvjetima njegove upotrebe izvan državne i jezičke matice.

– Za naš bosanski jezik to je itekako važno pitanje, a današnja zbivanja oko bosanskog jezika još više aktualiziraju to pitanje – kazao je Jahić.

On navodi da država BiH u tom smislu ne pokazuje dovoljno agilnosti i da je to glavni uzrok što u tome zaostajemo za državama iz okruženja, koje efikasnije rješavaju pitanja upotrebe maternjeg jezika za svoju dijasporu.

Učenje bosanskog jezika najbolje je organizirano tamo gdje je to učenje uklopljeno u domaći školski sistem, kakav je slučaj prije svega sa Švedskom.

Nastavnica bosanskog jezika Zlata Jasenković je u Švedsko 23 godine radila kao nastavnica bosanskog jezika, koji je organiziran u osnovnim i srednjim školama.

U okviru obrazovnog programa, sva djeca imaju pravo pohađati jedan nastavni sat na maternjem jeziku, kao i dopunsku nastavu.

Ona kaže da je zainteresiranost roditelja, ali i djece velika, te da bh.dijaspora veoma dobro govori bosanski jezik.

Zajednički je stav da nauci najprije treba prepustiti da nađe rješenje nekog problema, a zatim praviti odgovarajuće propise, zakone.

(fena)

0.00 avg. rating (0% score) - 0 votes