Nestanak jezika jedno je od ključnih svjetskih pitanja budući da je u posljednjih nekoliko desetljeća nestalo više od 500 jezika, a s nestankom tih jezika nestalo je duhovno bogatstvo naroda koji su njima govorili, rečeno je na skupu koji je organizirala Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Predsjednik BANU akademik Muhamed Filipović ocijenio je kako je međunarodna zajednica utvrdila Dan maternjeg jezika zbog potrebe da se očuva to najveće kulturno blago jer nestankom jezika dolazi do velikog duhovnog osiromašenja svjetskog čovječanstva i može se dogoditi da se takvom redukcijom maternjih jezika i stvaralaštva, koje je nastalo na njemu, dođe do toga da svi postanu jedan narod i govore jednim jezikom.
– To bi zapravo značilo prestanak postojanja čovječanstva jer Bog i priroda stvorili su čovječanstvo tako da se ljudi međusobno razlikuju i pripadaju raznim narodima te da njegujući svoju kulturu, tradiciju i jezik obogaćuju život ljudi – mišljenja je Filipović.
Kazao je da je u Bosni i Hercegovini prisutan drastičan slučaj pokušaja da se ospori postojanje maternjeg jezika i njegovog imena “bosanski jezik” iako je on najtrajniji i najviše dokumentiran jezik.
– Ukoliko danas čitate neke historijske dokumente ili natpise na stećcima moći ćete razumjeti šta tamo piše, što nije slučaj s drugim jezicima jer je staroslavenski i crkvenoslavenski jezik sasvim drugo od bosanskog – pojasnio je Filipović.
Sve to razlozi su zbog kojih BANU posvećuje veliku pažnju ovom pitanju, a u i ubuduće će, najavio je Filipović, pratiti sve što se događa s maternjim jezikom i slobodom upotrebe maternjeg jezika u BiH.
Kaže i da se u BiH osporavaju mnoge slobode, ali kada se osporava jezik osporava se biće čovjeka, te osporavanje bosanskoga jezika znači osporavanje Bošnjaka kao naroda, njihove historije i kulture.
Jedan od govornika na ovom skupu bio je i potpredsjednik BANU-a akademik Dževad Jahić koji je naglasio da je današnji skup prilika da se aktuelizira pitanje maternjeg jezika koje je od izuzetnog značaja za BiH.
– Jezik je pitanje kulture, identiteta, naroda i države. Činjenica da imamo problema kada je riječ o razumijevanju i znanju o “bosanskom jeziku”, u BiH nas još više obavezuje da govorimo o tome i da naučnom argumentacijom elaboriramo sva pitanja koja su bila potisnuta i negirana – smatra Jahić.
Akademik Jahić također dodaje da se manipuliranjem jezikom događa tamo gdje nauka ne radi onoliko koliko bi trebala, a iako oni koji se bave jezikom rade na ovom pitanju problem predstavlja to što bosnistika, nauka koja se bavi istraživanjem i normiranjem bosanskog jezika, nema podršku države.
Stoga su, kazao je Jahić, ovakvi skupovi zapravo apel na društvo i institucije, da se osvijeste i shvate da je pitanje jezika ne samo nacionalno i općekulturno pitanje nego i pitanje funkcioniranja države i položaja naroda unutar države.
Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se 21. februara. Generalna skupština Ujedinjenih naroda priznala je rezolucijom ovaj praznik. Međunarodni dan maternjeg jezika obilježavaju zemlje članice UNESCO-a da bi promovirale jezičku i kulturnu raznolikost, te multilingvizam.
(Fena)