PREDSJEDNIK SBK UČESTVOVAO NA KONFERENCIJI U JORDANU

0
883

photo (1)(Amman, 24.08.2013) U prisustvu jordanskog princa Ghazi Muhammeda bin Talala i velikog broja muslimanske uleme i inteligencije jučer je u Ammanu završena šesnaesta redovna konferencija Kraljevske akademije „Al Al-Bejt“ na temu „Projekat islamske moderne države održivog trajanja“ na kojoj je aktivno sudjelovao predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Cerić sa referatom „Na putu muslimanskog društvenog dogovora u Europi“. Pored dr. Cerića konferenciji u Ammanu su prisustvovali i bošnjački intelektualci prof. dr. Enes Karić i prof. Rusmir Mahmutćehajić, koji je podnio referat o temi „Pojedinac i društvo u državi u svjetlu vjećnih vrijednosti“.

U svom uvodnom govoru jordanski princ Ghazi Muhammed bin Talal je pozvao muslimansku ulemu i inteligenciju da ozbiljno shvate projekat izgradnje islamske moderne države održivog trajanja u vrijeme kad se u muslimanskom svijetu događaju velike promjene u shvatanju života, vjere i morala.

–          Ova tema – naglasio je Princ Ghazi – najbitnija je intelektualna tema u ovom trenutku za muslimanski svijet nakon događaja u tri zadnje godine. Stoga, mi željno očekujemo stav uleme i intelektualaca, članova Kraljevske akademije, u vezi sa ovim pitanjem, jer – prema mom skromnom mišljenju – događaji su pretekli intelektualni napor i dijalog. Mi muslimani – „sebe ne oslobađam“ (we mā uberriu’ nesfī, Kur'an, 12:53) – smo podijeljeni između sebe do te mjere da neke države ponekad posežu za brutalnom silom, ponekad provode nasilje tako da – kažem to sa velikom tugom – dovode do prolijevanja krvi, kao što to vidimo ovih dana, ponekad dolazi do zbacivanja vlasti nasilnim putem, ponekad se izlazi sa oružjem na ulice, ponekad se otvara sektaški sukob u jednoj i istoj vjeri i to sve da većina nas ne zna razliku između toga. Zbog svega toga  došli smo u stanje slijepe i gluhe zbrke i haosa. Čini mi se da postoji nedostatak u objašnjenju razlike između slobode mišljenja, promicanja dobra i odvraćanja od zla te izgovorene  istine pred zloglasnim vladarom – što je naravno ne samo  dopušteno već i obavezno u svakom slučaju – i istinete riječi kojom se želi postići laž, kao i propagndne upotrebe slobode i demokracije kojom se završava u slijepoj i gluhoj zbrci i haosu. Došli smo dotle da se služimo onim što nam odgovora u vjeri kako bismo opravdali svoja mišljenja, opredjeljenja i interese bez toga da pogledamo u kur'anski i sunnetski originalni tekst, shvatajući ove kur'anske riječi: „Čovjek je sam sebi svjedok, makar se pravdao da to ne zna.“ (75: 14-15)“ – kazao je Princ Ghazi.

U okviru tridesetak referata muslimanska ulema i intelektualci su iznijeli svoja viđenja o islamskoj državi kao „civilnoj tvorevini“, koja treba biti u službi društva, a ne obratno da društvo bude u službi države, odnosno izabrane grupe privilegovanih pojedinaca i interesnih grupa. Muslimanska ulema i inteligencija se usaglasila u Ammanu da umjesto teokratskog i bezbožničkog uređenja države, koncep „civilnog uređenja“ je najbliži islamskom konceptu države u smislu da su nevladine organizacije u društvu civilna korekcija i potpora državi koja je u službi građana a ne svrha sama sebi.

U svojoj završnoj riječi na zadnjoj sesiji, kojom je predsjedavao predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa dr. Cerić je kazao:

–          Završavajući ovu zadnju sesiju a time i ovu trodnevnu konferenciju dozvolite mi da izrazim ovdje jedan strah, jednu nadu i jednu poruku sa iskustvom balkanske i evropske povijesti, posebno sa iskustvom genocida nad mojim narodom u Bosni i Hercegovini. Prvo, moj strah je da ono što se danas događa u muslimanskom, posebno arapskom svijetu, liči na mogućnost rušenja društvene i državne infrastrukture sa posljedicom podjele arapsko-muslimanskog svijeta na male državice poput podjele na muluk-i tawā'if u Andaluziji za koju znamo kako je završila. Neprijatelji islama i muslimana sa zadovoljstvom trljaju ruke, gledajući kako im muslimani sami završavaju posao slabljenja muslimanskih društava i država.

 

Drugo, moja nada je da arapsko-muslimanski svijet ima dovoljno mudrosti i snage da se hrabro i sistematski odupre pokušajima rušenja i podjele arapskog društva i države na osnovu etničkih i vjerskih razlika kroz edukaciju mladog naraštaja, jer u ispravnoj edukaciji omladine je spas naše budućnosti. Zbog toga, muslimanski učitelji u školama, džamijama i na univerzitetima treba da budu svjesni svoje odgovornosti za budućnost Ummeta. Tako velike i gotovo nepremostive razlike u muslimanskim društvima oko vjere, morala i države su posljedica neadekvatnog, neuvjerljivog i neujednačenog odgojno-obrazovanog sistema u muslimanskim odgojno-obrazovnim institucijama.

 

I, treće, moja poruka je da mi na periferiji gledamo za zebnjom događaje u Centru islama i pitamo se šta će biti sa nama ako je Centar u takvom stanju da ne može sam sebi pomoći. Stoga je naša poruka da u ime globalnog Ummeta Centar islama mora preispitati svoj odnos prema uzvišenim vrijednostima islama, ali i usvojenim vrijednostima povijesti utemeljenih na ljudskom iskustvu, koje nas uči da svaki čovjek ima pravo na život, vjeru, slobodu, imetak i čast. Naša poruka je naša želja da arapsko-muslimanski svijet živi u slobodi i napretku svoje vjere, domovine i države te da bude nositelj mira i sigurnosti u svijetu. Vrijeme je da se fikhsko načelo izbora manjeg od dva zla promijeni u načelo izbora dva dobra koji čine jedno opće dobro. Također, vrijeme je da se paradigma hākim i mahkūm (onaj koji vlada i onaj nad kojim se vlada promijeni u paradigmu khādim i makhdūm (onaj koji služi i onaj kojem se služi)   – kazao je na kraju konferencije u Jordanu predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa dr. Cerić.

 

Konferencija u Jordanu je značajna po broju i raznolikosti prisutne muslimanske uleme i inetelektualaci u ovom povijesnom trenutku iz gotovo svih zemalja regiona i gotovo svih mezheba, teoloških škola, posebno sunnitske i ši'itske, što pokazuje da je unutarmuslimanski dijalog moguć i da je suživot u različitosti nužan. Na ovaj način Jordan se nudi kao oaza spasa za unutarmuslimanski dijalog o čemu govori i kraljevski prijem na dvoru jordanskog kralja Abdullaha II bin Husejna bin Talala, koji je u svom govoru ulemi i intelektualcima naglasio potrebu dijaloga među svim teološkim školama i političkim opredjeljenjima u arapskim i muslimanskim društvima i državama. Nadati se je da će konferencija Kraljevske akademije u Jordanu imati željeni utjecaj na smirivanje situacije na Bliskom istoku, posebno u Egiptu, Siriji i Iraku.

19th-aalalbayt- 043 19th-aalalbayt- 042 19th-aalalbayt- 041 19th-aalalbayt- 040 photo photo (2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0.00 avg. rating (0% score) - 0 votes